Hrvatski

1. VAŠE PRAVO NA DOBRU UPRAVU

Nezavisno Narodno pravobranilaštvo kontrolira već više od 30 godina javnu upravu u Austriji. Ono razmatra žalbe i pritužbe građana, te ispituje da li su odluke organa vlasti u skladu sa zakonima. Ta javna kontrola je važna, pošto građani imaju pravo na upravu koja će biti transparentna i fer.

 

2. ZADACI

Od godine 1977. Narodno pravobranilaštvo na osnovu saveznog ustava nezavisno ispituje cjelokupnu javnu upravu u Austriji. Ono razmatra žalbe građana, kontrolira zakonitost odluka organa vlasti i kontrolira eventualne nepravilnosti u upravi. Narodno pravobranilaštvo se zalaže za fer odnos uprave prema građanima i vrši javnu kontrolu u službi pravne države i demokracije.

Svi ljudi u Austriji se svojim zahtjevima mogu obratiti Narodnom pravobranilaštvu. Oni ne moraju posjedovati austrijsko državljanstvo, niti biti punoljetni. Također se i poduzeća, privrednici, ili udruženja mogu kod Narodnog pravobranilaštva žaliti na javnu upravu. Postupci provjere se međutim mogu tek onda pokrenuti, kada je upravni postupak završen, te kada više nema nikakvog pravnog sredstva za uklanjanje nepravilnosti.

Narodni pravobranitelji mogu također i samoinicijativno djelovati, kada naslućuju nepravilnosti. Oni mogu pobijati odredbe i davati preporuke. Članovi Narodnog pravobranilaštva surađuju također i na obradi peticija i građanskih inicijativa, koje su upućene Nacionalnom savjetu (Nationalrat-u).

Pri tome se ne radi samo o provjeravanju da li uprava postupa u okviru zakona. Radi se i o tome, kako se organi vlasti odnose prema ljudima. Narodno pravobranilaštvo bdije nad tim, da uprava postupa fer prema građanima. Tom se kontrolnom djelatnošću dodatno poboljšava kvaliteta uprave.

Na osnovu svog svakodnevnog rada Narodno pravobranilaštvo zna točno kako se zakoni reflektiraju na svakodnevnicu ljudi. Ono stoga ne kontrolira samo sprovođenje zakona, već i ukazuje zakonodavcu na problematične zakonske odredbe, te daje prijedloge za poboljšanja. Bilancu svog godišnjeg djelovanja Narodno pravobranilaštvo prezentira parlamentu.

 

3. SASTAV ČLANOVA

Narodno pravobranilaštvo se sastoji od tri člana, koji kolegijalno surađuju. Njih postavlja parlament na rok od šest godina i mogu biti još jednom birani. Ti članovi su prema ustavu neza- visni. Oni se ne mogu opozvati, niti ih se može lišiti službe. Narodni pravobranitelji polažu za-kletvu pred predsjednikom države.

Dr. Peter Kostelka, dr. Maria Theresia Fekter i mag.^a Terezija Stoisits su od strane Nacionalnog savjeta (Nationalrata) na tu službenu funkciju izabrani za  period od 1. jula 2007. do 30. juna 2013. Nakon prijelaza narodne pravobraniteljice Fekter u saveznu vladu, izabrana je od strane Nacionalnog savjeta  dr. Gertrude Brinek 10. jula 2008. kao novi člana Narodnog pravobranilaštva za ostatak perioda do 30. juna 2013.

Predsjedavatelji Narodnog pravobranilaštva se mijenjaju svake godine krajem juna. Trenutno tu funkciju obavlja dr. Peter Kostelka. Krajem juna 2011. nju će zamijeniti dr. Gertrude Brinek. Predsjedavatelj rukovodi upravom kuće. Međutim, o svim važnim stvarima se oni zajedno savjetuju i zajedno donose odluke.

Na početku svoje službene funkcije članovi Narodnog pravobranilaštva dogovaraju međusobnu podjelu poslova. Pri tome svaki pravobranitelj preuzima jedno određeno područje rada, pa je na taj način odgovoran za pojedine fiksne teme. Članovima Narodnog pravobranilaštva u njihovu radu pomaže više od 30 iskusnih pravnika.

 

Peter Kostelka

Narodni pravobranitelj i generalni tajnik I.O.I. , dr. Peter Kostelka, rođen je 1. maja 1946. u Bleibergu (Koruška). On je svoje cjelokupno školovanje završio u Celovcu (Klagenfurt), a studij prava diplomirao na sveučilištu u Beču. Dvije godine je bio sveučilišni asistent na Institutu za državno i upravno pravo sveučilišta u Beču.

Svoju političku karijeru je Kostelka započeo u parlamentarnom klubu socijaldemokratske stranke (SPÖ), gdje je bio tajnik od 1974. Godine 1990. bio je kratko član Nacionalnog savjeta, a onda je bio imenovan za državnog tajnika u uredu saveznog kancelara. Od 1994. do 2001. je Kostelka bio poslanik u parlamentu i predsjednik socijaldemokratske parlamentarne frakcije. Godine 2003. se Kostelka angažirao kao član „Austrijskog konventa“, čiji je bio potpredsjednik.

Od 1. jula 2001. je Kostelka narodni pravobranitelj, a od 2004. je također i angažiran u međunarodnom institutu I.O.I., najprije kao predsjedavajući za evropsku regiju, a od juna 2009. kao glavni tajnik.

Narodni pravobranitelj, dr. Peter Kostelka, je na saveznom nivou nadležan između ostalog za socijalna pitanja. Tu spadaju pitanja zdravstvenog osiguranja, mirovinskog osiguranja i osiguranja kod nezgoda, te problematika hendikepiranih osoba, kao i uprava vezana za tržište rada. U područje njegovih zadataka spadaju također i oblasti omladine i porodice, obrana zem-lje, željeznice, pošta i zdravstvo. Na pokrajinskom nivou Kostelka ispituje upravu u socijalnim institucijama i zdravstvu, ustanovama koje brinu o omladini, te je nadležan za pitanja zaštite životinja i veterinarstva.

 

Gertrude Brinek

Narodna pravobraniteljica, dr. Gertrude Brinek, je rođena 4. februara 1952. u Hollabrunnu (Niederösterreich/Donja Austrija). Između ostalog je završila svoje školovanje na Saveznoj pedagoškoj akademij sveučilišta u Beču. Tu je apsolvirala studij pedagogije, psihologije i po-vijesti umjetnosti, te doktorirala. Nakon desetgodišnjeg nastavničkog rada na bečkim osnovnim školama, Brinek je prebacila težište svog zanimanja 1983. na Sveučilište u Beču, gdje je naposlijetku bila profesor-asistent na Institutu za obrazovne znanosti.

Svoju prvu političku funkciju obavljala je Brinek od godine 1983. kao ÖVP-kotarska savjetnica u Beču/Leopoldstadt. Od 1988. do 1990. bila je poslanica u parlamentu, a nakon toga u bečkom pokrajinskom saboru, te članica bečkog općinskog savjeta. Godine 1994. se vratila u parlament i slijedećih četrnaest godina obavljala važne parlamentarne funkcije. Osim toga je od 1999. bila gotovo deset godina glasnogovornica narodne stranke (ÖVP) za pitanja iz oblasti znanstva.

Dana 14. jula 2008. je Gertrude Brinek kao narodna pravobraniteljica položila zakletvu pred predsjednikom države. Ona je na saveznom nivou nadležna za poreze, pristojbe, upravu u pravosuđu i državno odvjetništvo. Na pokrajinskom nivou Brinuk ispituje općinske uprave i sva komunalna pitanja (planiranje prostora, građevinsko pravo, pitanja stanova i naselja, pokrajinske i općinske ceste), te upravljanje grobljima, kao i komunalna ili gradska prometna poduzeća.

 

Terezija Stoisits

Narodna pravobraniteljica, mag.a Terezija Stoisits, je rođena 14. novembra 1958. u Stinatz/Stinjaki (Burgenland/Gradišće). Ona je svoje školovanje završila u Gradišću i na bečkom sveučilištu studirala pravo. Nakon toga je vodila jednu referadu u Saveznom ministarstvu za nastavu, umjetnost i sport.

Svoju političku karijeru je Stoisits započela 1990. kao poslanica u parlamentu, gdje je pripadala stranci Zelenih  neprekidno do 2007. U tom periodu je ona bila glasnogovornica Zelenih za pravna pitanja, te za pitanja manjina, migracije i ljudskih prava, a obavljala je i brojne parlamentarne funkcije. Vodila je osam godina parlamentarni odbor za ljudska prava, bila je članica parlamentarne skupštine Evropskog savjeta i pripadala „Austrijskom konventu“.

Od 1. jula 2007. je Stoisits narodna pravobraniteljica. Ona je na saveznom nivou nadležna za unutrašnju problematiku (policija, pravna regulativa stranaca i azilanata), za okoliš, poljoprivredu i šumarstvo, zanatstvo i pogone poduzeća, škole, sveučilišta, umjetnost i kulturu. Na pokrajinskom nivou njen tim ispituje cestovni promet, pitanja državljanstva, pristojbe i subvencije, zaštitu prirode i pitanja agrara.

Osim toga je Stoisits članica upravnog odbora Nacionalnog fonda Republike Austrije za žrtve nacionalsocijalizma, te je potpredsjednica Austrijske lige za ljudska prava.

 

4. ŽALBE, PRITUŽBE

Svi se građeni mogu Narodnom pravobranilaštvu obratiti žalbom na austrijsku upravu, neovisno o starosnoj dobi, nacionalnosti, ili prebivalištu. Žalba je moguća u bilo kojem momentu u slobodnoj formi i nije skopčana ni sa kakvim troškovima.

 

Tko se može žaliti kod Narodnog pravobranilaštva?

 

• Narodno pravobranilaštvo potpomaže sve ljude koji imaju neki problem s austrijskom upravom. U tom smislu oni ne moraju posjedovati austrijsko državljanstvo.

• Ponekad problemi s organima vlasti tangiraju također i mlade ljude, pa se za podnošenje žalbe ne mora biti punoljetan.

• Također i poduzeća, privrednici ili udruženja mogu nekada imati problema s nekim organom upravne vlasti, pa su i za njih narodni pravobranitelji prava adresa.

 

Na što se sve netko može požaliti kod Narodnog pravobranilaštva?

 

• Imate problem s rješenjem za dobivanje novca za njegu? Imate utisak da neki sudski postupak u kojemu sudjelujete predugo traje? Kada god ljudi imaju osjećaj da javna uprava prema njima ne postupa korektno, tada je za to nadležno Narodno pravobranilaštvo.

• Narodno pravobranilaštvo ispituje u čitavoj Austriji takozvanu neposrednu i posrednu saveznu upravu. U njegovu nadležnost dodatno spada i uprava u privredi. Narodno pravobranilaštvo kontrolira tako i financijsku upravu, kao i nositelje socijalnog osigura-nja, te ured za zapošljavanje.

• Međutim, ipak postoji jedna iznimka: U sedam od devet saveznih pokrajina Narodno pravobranilaštvo ispituje i pokrajinsku upravu, te upravu u općinama. U Tirolu i Vor-arlbergu za to postoje posebni pokrajinski pravobranitelji, pa tamo Narodno pravobranilaštvo ispituje samo žalbe vezane za saveznu upravu.

• U većini slučajeva Narodno pravobranilaštvo postaje aktivno na osnovu neke žalbe. Narodni pravobranitelji mogu biti i po vlastitoj inicijativi aktivni, ukoliko naslućuju neke nepravilnosti.

• Narodno pravobranilaštvo postupa povjerljivo sa svim informacijama koje dobije od osoba koje se smatraju povrijeđenima. Narodni pravobranitelji ispituju slučaj, i sami skupljaju informacije i obavještavaju dotične osobe o rezultatu njihovog angažmana.

 

Na što se NE MOŽE žaliti kod Narodnog pravobranilaštva?

 

• Narodno pravobranilaštvo je formirano sa svrhom da daje podršku ljudima koji se žele potužiti na austrijsku upravu. Ukoliko imate neki problem koji je vezan za organe vlasti u inozemstvu, tu se Narodno pravobranilaštvo nažalost ne može angažirati.

• Narodno pravobranilaštvo ne može djelovati kod problema između privatnih osoba i poduzeća, ili između različitih privrednih poduzeća. Ukoliko se dvije tvrtke ne mogu složiti oko zaključenih ugovora, ili ako se pak neka osoba želi žaliti na loš servis nekog poduzeća, tu Narodno pravobranilašvo ne može pomoći.

• Narodno pravobranilaštvo nije nadležno za pravna pitanja, koja se pojave između privatnih osoba. Savezni ustav je Narodnom pravobranilaštvu dao nalog da kontrolira javnu upravu. Dakle, ono može biti samo onda aktivno, kada se žalba odnosi na neki organ vlasti, ili na neko službeno mjesto.

• Sutkinje i suci su u Austriji oslobođeni od primanja naredbi. Jurisdikcija sudova je nezavisna, pa stoga ne podliježe preispitivanju od strane Narodnog pravobranilaštva. To znači da Narodno pravobranilaštvo ne može ukidati ili mijenjati sudske presude.

• Narodni pravobranitelji se uvijek trude da dadu savjet i informaciju. Međutim, oni ne mogu nikoga zastupati kao odvjetnici.

 

Da li postoji neki rok za žalbu kod Narodnog pravobranilaštva?

 

Ne. Za Vašu žalbu kod Narodnog odvjetništva ne postoji nikakav rok. Također i u slučaju da se problem kojega imate s nekim organom vlasti davno desio, možete se u svako vrijeme obratiti Narodnom pravobranilaštvu.

 

Kako se na najjednostavniji način mogu požaliti Narodnom pravobranilaštvu?

 

Kontakt s Narodnim pravobranilaštvom možete u svako doba uspostaviti telefonski, pismeno, ili osobno.

• Vama suradnici Narodnog pravobranilaštva za prvu informaciju stoje besplatno telefonski na raspolaganju preko servisnog broja 0800/223 223, ili na broju (01) 515 05-0.

• Narodnom pravobranilaštvu možete poslati faks na broj (01) 515 05-150.

• E-mail adresa glasi: post@volksanwaltschaft.gv.at

• Na raspolaganju Vam stoji i elektronski formular za žalbe.

• Molimo Vas da pisma adresirate na: Volksanwaltschaft, 1015 Wien, Postfach 20.

• Vi naravno možete svoju dokumentaciju također predati i osobno. Narodno pravobranilaštvo se nalazi u centru Beča. Do njega se od stanice podzemne željeznice Stephansplatz može stići za par minuta. Suradnici pravobranilaštva će se rado pobrinuti za Vaše probleme radnim danom od 8.00 do 16.00 sati.
• Narodno pravobranilaštvo se trudi da Vam pruži informaciju na što više jezika. Ispitni postupak se međutim mora provesti na njemačkom jeziku.

 

Koje informacije mora sadržavati žalba?

 

Za svoju žalbu ne morate ispunjavati nikakve komplicirane formulare. Međutim, da bi se pravobranitelji što je moguće prije pozabavili Vašim problemom, molimo Vas da navedete slijedeće informacije:

• Da bi se moglo posvetiti Vašoj žalbi, trebaju ispitivači Vaše ime. Ukoliko se Vi Narodnom pravobranilaštvu obratite u tuđe ime, trebate navesti to ime.

• Molimo Vas da točno navedete na koji organ vlasti se žalite.

• Informirajte Narodno pravobranilaštvo zbog čega smatrate da neki organ vlasti prema Vama nije postupio fer.

• Vaš se problem može pogotovo brzo obraditi, ukoliko priložite kopije važnih dokumenata, koji su u vezi s Vašom žalbom. To mogu biti poslovni brojevi dopisa, brojevi so-cijalnog osiguranja, ili korespondencija s dotičnim organom vlasti.

• Razumljivo je samo po sebi da Narodno pravobranilaštvo sa svim informacijama postupa povjerljivo.

 

Koliko dugo traje obrada žalbe?

 

• Mnogi ljudi, koji se obraćaju Narodnom pravobranilaštvu, imaju iza sebe jedan dugi administrativni postupak. Narodni pravobranitelji se stoga trude, da Vašu žalbu obrade što je moguće prije.

• Organ vlasti na koji se žalite mora naravno dobiti mogućnost da odgovori na pitanja Narodnog pravobranilaštva, te da prikaže svoje viđenje stvari. Narodni pravobranitelji odrede za to jedan rok. Na taj način se ispitni postupak na najbrži mogući način može završiti.

• Mnoge žalbe su jako kompleksne, pa ponekad treba ispitati mnogo akata i dokumenata. Narodno pravobranilaštvo Vas u slučaju dugog ispitnog postupka informira o trenutnom stanju, odnosno dokle je u tome stiglo.

• Možete biti sigurni, da će Vam Narodno pravobranilaštvo pismeno detaljno priopćiti rezultat ispitnog postupka.

• U prosjeku su u godini 2009. stranke nakon 47 dana saznale, da li se u njihovom slučaju radi o nepravilnosti u odluci organa uprave.

 

Da li žalba kod Narodnog pravobranilaštva nešto košta?

 

• Ne. Žalba kod Narodnog pravobranilaštva je uvijek besplatna. Svi ljudi trebaju da budu u mogućnosti da se obrate Narodnom pravobranilaštvu, bez obzira na njihovu financijsku situaciju. Na njihove žalbe se ne plaća nikakva pristojba. To naravno isto vrijedi i za dane primanja kod narodnih pravobranitelja.

• Ukoliko se svojom žalbom pismeno obraćate Narodnom pravobranilaštvu, ne morate naravno snositi nikakve poštanske troškove za odgovor.

• Na besplatnom servisnom telefonskom broju 0800/223 223 će Vam za prvu informaciju rado stajati na raspolaganju suradnici Narodnog pravobranilaštva, i to svakog radnog dana između 8 i 16 sati.

 

Kako se može prijaviti na termin za razgovor?

 

• Narodni pravobranitelji odražavaju u toku godine u čitavoj Austriji preko 200 termina za primanje na razgovor. To znači da Vi u blizini svog mjesta stanovanja imate mogućnost da svoju žalbu iznesete u ličnom razgovoru.

• Dani primanja na razgovor se u Narodnom pravobranilaštvu redovito održavaju u Beču i u glavnim gradovima pokrajina, te u kotarskim poglavarstvima i općinskim upravama većih gradova. Informirajte se o slijedećim terminima za razgovor u svojoj blizini.  

• Molimo Vas da imate razumijevanja, da se u tu svrhu treba unaprijed dogovoriti termin. Jedino se na taj način može osigurati dovoljno vremena za lični razgovor.

 

5. KONTAKT

Vi se želite žaliti na neki organ vlasti, ili trebate neku informaciju? Narodno pravobranilaštvo možete kontaktirati telefonski, pismeno, ili osobno.

Volksanwaltschaft

1015 Wien, Singerstrasse 17 (Postfach 20)

Besplatni servisni broj 0800/223 223 (radnim danom od 8:00 do 16:00 sati).

Telefonski broj: (01) 515 05-0

Faks: (01) 515 05-150 / -190

E-mail post@volksanwaltschaft.gv.at

Bez obzira na koji se način obraćate Narodnom pravobranilaštvu, molimo Vas da navedete: Tko se obraća Narodnom pravobranilaštvu, u čije ime, na koji se organ vlasti želite žaliti i zbog kojeg razloga.

Za brzo razmatranje Vašeg problema je pogotovo od velike pomoći, ukoliko postojeću dokumentaciju priložite u kopijama, na primjer korespondenciju s dotičnim organom vlasti, broj socijalnog osiguranja, ili svoj broj telefona za eventualne dodatne informacije. Za odgovor na Vašu žalbu Vi ne snosite nikakve pristojbe, ili poštanske troškove.

Samo po sebi je razumljivo da Vi svoju dokumentaciju možete predati i osobno. Narodno pravobranilaštvo se nalazi u središtu Beča, u blizini katedrale Sv. Stjepana. Do njega možete stići za par minuta od stanice podzemne željeznice Stephansplatz. Za Vaše probleme se suradnici Narodnog pravobranilaštva brinu radnim danom od 8.00 do 16.00 sati.

Vi međutim možete u danima za primanje na razgovor svoju žalbu neposredno iznijeti narodnim pravobraniteljima. Molimo Vas da imate razumijevanja, da je za to bezuvjetno potrebno prethodno ugovoriti termin. Dani primanja na razgovor se redovito održavaju u Beču i u glavnim gradovima pokrajina, te u kotarskim poglavarstvima i općinskim upravama većih gradova. Informirajte se o slijedećim danima za primanje na razgovor u saveznim pokrajinama. Ti dani su najavljeni također i na službenim oglasnim tablama, te u regionalnim medijima.

Narodno pravobranilaštvo se trudi da Vam pruži informaciju na što je moguće više jezika. Ispitni posupak se međutim mora provesti na njemačkom jeziku.